Bekstvo u realnost

Dawn in wilderness- Johnny Bowen
  
        Kada svakodnevica  postane preuska, pretesna kao odeća koju nosimo, kao cipela koja žulja, kao kravata koja steže i  vreme koje stiže. Kada uspavanim čulima nanjušimo zaboravljeno  spokojstvo u tišini, u zagrljaju šume, u nedogledu, u kičmi noći, u svitanju u  divljini... preostaje nam da se odmetnemo i lutamo , ako smo kadri da stresemo to  blato sa cipela. I sve je u tom lutanju, ako je bez traga. Postoji još mnogo lakših  načina da se iz realnosti otuđenja pobegne ali je samo jedan način da se u realnost vrati. Sloboda je zemlja bez staza.
 
Onima koji lutaju..
                                                                              
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 


Sitima protiv gladi

 
                   Ostavite ljude na miru, nek dostojanstveno gladuju. U gladovanju još ima nekog dostojanstva i u njemu još ima ljudskog  stida, sve ostalo je  bestidno. Njima nije potrebna  pažnja i sažaljenje  dok istražuju sadržaj vašeg smeća, njima nije potreban spektakl, oni ne žele da  apeluju na  vašu savest.
                   Ostavite ih da gladuju, obiđite ih u širokom luku kad šetate ulicom i nastavite da živite svoj život, i sanjate svoje snove,  mislite o svojim potrebama, izmišljajte ih, uživajte .  A njih, gladne, beskućne,  ignorišite, pravite se da  ne postoje,  da ih nema. Njima će tako biti bolje, u tišini, jer su tako navikli. Neki od njih su pali u siromaštvo, neki su tako odrasli i srodili se sa svojom bedom.  Ali , koga je briga kako je do toga došlo kad je već tako?  Nema smisla pitati se kako je moguće da na pragu XXI veka uprkos tehnološkom napretku u svetu ima čak 900 miliona gladnih? I kako je moguće da ima dovoljno hrane, ali  nema novca da tu hranu plati?
                  Ostavite te ljude na miru, i nastavite da radite to što već radite i verujete u šta već verujete kad već nemate hrabrosti da se suočite sa sopstvenim smećem. Barem se ne glupirajte.
 
(povodom kampanje "Štrajk glađu protiv gladi" 16.10.2009.god)
 
 


Reč je mislilac i posmatrač

 

JESENJA MEDITACIJA..THANKS TO LJILJA

           Ako na trenutak prestanemo da razmišljamo o međusobnim razlikama, i sad obratimo pažnju na sličnosti  i počnemo da razmišljamo o sličnostima....i opet stanemo i prestanemo da mislimo i o sličnostima i razlikama .

          Onda smo prestali da poredimo i počeli slobodno da mislimo.

          Ako smo pročitali neku dobru knjigu od reči do reči, i ako je , kroz neko vreme , pročitamo još jednom , reč po reč, nismo pročitali jednu knjigu dva puta, već smo pročitali dve knjige.  Istu knjigu možemo čitati u nedogled, a ne pročitati je niti jednom, do kraja. 

          Ili je ipak, reč ta koja misli i koja posmatra?

 


..and what is?

  

{156977}{157101}"to look life in the face...
{157103}{157252}"always to look life|in the face,
{157254}{157385}"and to know it for what it is.
{157387}{157519}"At last, to know it,
{157521}{157610}"to love it for what it is,
{157612}{157699}"and then...
{157701}{157766}"to put it away.
{157856}{157936}"Leonard...
{157937}{158048}"always the years between us,
{158049}{158139}"always the years...
{158141}{158268}"always... the love...
{158270}{158349}"always...
{158351}{158408}the hours."


Dogma ekonomskog rasta

"Kada se ništa ne bi radilo, svet bi stao . Kakav bi to svet bio bez razvoja?Zašto bismo se razvijali? Ako se ekonomski rast popne sa pet na deset odsto, hoće li se sreća udvostručiti? Šta ima loše u stopi rasta od nula posto? Nije li to stabilna ekonomija? Ima li ičeg boljeg od jednostavnog i spokojnog života?Ljudi nešto pronađu, uoče kako to deluje i iskoriste prirodu, misleći da  to mora biti dobro za čovečanstvo. Rezultat svega toga, dosad, je zagađena planeta, zbunjeni ljudi i haos modernih vremena. 

Što ljudi više rade, što se društvo više razvija, to se više problema pojavljuje. Sve veće pustošenje prirode, iscrpljivanje resursa, nelagoda i dezintegracija ljudskog duha, sve su to posledice ljudskih pokušaja da se nešto postigne. 

 Izvorno nije bilo razloga za progres i ništa nije trebalo činiti . Došli smo do tačke u kojoj nam nema druge nego stvoriti "pokret" protiv stvaranja." 

REVOLUCIJA JEDNE SLAMKE, Masanobu Fukuoka 

PDF download

 

Revolucija jedne slamke-cover
 

                 Dugo se kanim da napišem ozbiljniji članak o ekonomskom rastu koga smatram veoma opasnom dogmom zrelom za preispitivanje i odbacivanje,  ali zapravo nema svrhe ni razloga pametovati nad nečim tako jednostavnim. Svaki pokušaj učenog objašnjenja bi vodio u još veću konfuziju. Umesto toga dovoljno je i ovih nekoliko zdravih pitanja i zapažanja začetnika permakulture Masanobe Fukuoke. 


«Prethodni   1 2 3 ... 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 ... 20 21 22  Sledeći»