Dubai u magli

Objavljeno 28/11,2009

Maglovito jutro u Dubaiju
Foggy Dubai morning - from Joi ( preuzeto ovde)
 
Veličanstveni Dubai, simbol (ne)ostvarne ljudske težnje da prevlada prirodu i u pustinji stvori veštačku oazu sa idealnim uslovima za život . Od onih koji su imali sreću da ga posete, a neki i ostanu tamo da rade, sam slušao samo reči divljenja i očaranosti onim što su tamo videli i doživeli. Ali ovo nije turistički bedeker, Dubai je fenomen zlatne ere eksploatacije fosilnih goriva i šta će ovaj čudesni grad simbolisati u budućnosti, vreme će da pokaže. Cvet zapada koji je nikao na istoku i munjevito se razvio  za svega pola ljudskog veka, lako može postati  nadgrobni spomen na neuspeh sumanute ideje  trijumfa nad priodom. Dubai je ekstrem, krajnja tačka, esencija stremljenja  civilizacije kojoj pripadamo. 
 
Ako stavimo po strani euforiju koju proizvode nadrealne slike ovog naftnog raja, evo nekoliko činjenica o ovom gradu i aktuelnom trenutku kroz koji prolazi.
 
Dubai je grad koji danonoćno grade robovi, najčeće prevarom dovedeni iz svojih zemalja (Indija, Pakistan, Bangladeš itd) uhvaćeni u zamku obećanja  o velikoj zaradi na gradilištima. Kada dospeju u Dubai, oduzimaju im pasoše i nude posao za deseti deo obećane zarade, od koje je nemoguće da otplate inicijalni dug koji su prihvatili. Eksploatacija može da počne, jer ne postoji put nazad. Dane provode na vrhovima najviših građevina na svetu, u ekstremnim uslovima za rad. Turistima sa zapada se preporučuje najviše 10 minuta na otvorenom, poređenja radi. Noći provode u udaljenim nehigijenskim naseljima bez kanalizacije na ekstremnoj vrućini.

Dubai je grad izgrađen u pustinji, i troši neverovatne količine energije na rashlađivanje. Nedavno su otvorili i veštači skijaški centar u zatvorenom  tek da pokažu da se ima i može. Problem nedostatka vode su rešili najskupljim procesom desalinizacije vode, tako dobijena voda je skuplja od nafte, jer se litar vode dobija utroškom energije iz dva litra nafte.  Zahvaljujući svemu navedenom logično je da je Dubai rekorder u emisiji ugljen dioksida u atmosferu po glavi stanovnika. Emisija je veća 250% čak i u odnosu na tradicionalno nesavesne Amerikance.
 
Dubai je grad koji je u potpunosti zavistan od keša, smanjeni priliv novca od nafte, znači nedostatak pijaće vode, i čak i jednočasovni nestanak električne energije znači kataklizmu za njegove stanovnike u građevinama u kojima se prozori ne otvaraju, a temperatura bez hlađenja lako doseže i 70 stepeni Celzijusa.  Svesni svega ovoga, ljudi sa zapada su počeli da panično  emigriraju iz grada, dok to još uvek mogu. Tokom proleća je u blizini aerodroma pronađeno više od 3.000 napuštenih automobila za koje se pretpostavlja da su emigranti-biznismeni u žurbi ostavili za sobom.
 
Najnovija objava Dubai World-a, najvećeg konglomerata u UAE, vlasnika svih onih veštačkih ostrva  da nije u stanju da servisira svoje ogromne dugove u narednih šest meseci, su zapravo najava bankrota koji ima potencijalnu snagu da ponovo snažno  zatrese globalne finansije i pokrene lavinu sa nepredvidivim posledicama. Više o ovoj vesti.
 
Po svemu sudeći magla je pala na Dubai, ali to ne znači da  je samo Dubai u magli.
 


Komentari

  1. 11/28,2009 | 16:43

    Potpuno drugačija slika Dubaia od one na koju sam navikao. Čovek se uči dok je živ. Sjajan članak.

  2. 11/28,2009 | 17:41

    Ni bogati Dubai nije zaobišla kriza. 80 milijardi $ iznosi dug.

  3. 02/13,2010 | 01:52

    Veoma zanimljivo, kao sto rekose ljudi, potpuno drugacija slika od one koje vidimo u medijima (ii mailovima kad dobijemo predivne slike odatle). Mada, kad pogledamo malo, svaka izgrazdjena imaperija za sobom povlaci mnostvo robo koji su poumirali i ostavili kosti na njenim temeljima, tako je bilo i bice, svakim tim pokusajem da izgradi jace i bolje od same prirode, covek samo ostecuje svoj sopstveni "drustveni organizam"

  4. 02/13,2010 | 17:30

    hvala na komentaru..

    Dobro zapažanje, ne odnosi se samo na Dubai, već na sve nas koji potrošačku kulturu i eksploataciju prirodnih i ljudskih resursa prihvatamo kao "stanje stvari". Lekcije održivosti su veoma često surove i preskupe. Ne može se živeti iznad, izvan ili bez prirode, već samo u skladu sa njom. Velike imperije i civilizacije su i nestale u momentu kada su postale neodržive.

Polje za unos komentara