DUH VREMENA-ZEITGEIST
DRUGI MEHANIZAM
U monetarnoj ekonomiji, jedan od fundamentalnih zakona je zakon ponude i tražnje, koji jednostavno ukazuje na činjenicu da što je nečega više, to manje vredi. Na primer, pijaće voda je kroz istoriju je važila za obilan resurs, što je činilo komercijalno neupotrebljivom. Ipak, zagađenje vodenih tokova nas je dovelo do komercijalizacije i tog resursa, tako da voda dostiže cenu višu i od nafte. Prostim rečima, što je resurs oskudniji to je profitabilniji. Ako kompanija uspe da ubedi tržište u oskudnost proizvoda koji nudi, moći će da postigne i bolju cenu. Ovo proizvodi snažnu motivaciju da se proizvod učini oskudnim. Isto se ponašaju i centralne banke gotovo svih zemalja kreirajući nestašicu novca u cilju pritiska na tržište novca. Bernard Lietaer, dizajner evropske valute ukazuje,
Pohlepa i nadmetanje nisu nepromenljiva osobina čoveka...pohlepa i strah od nemaštine su konstantno podsticani i pojačavani pod uticajem novca... Mi možemo da proizvedemo dovoljno hrane za sve... ali jasno je da nema dovoljno novca da tu hranu plati. Oskudnost je u našim nacionalnim valutama. Zapravo, svrha centralne banke je da kreira i održi novac oskudnim. Direktna posledica ovoga je da se moramo međusobno boriti u cilju opstanka.
Dalji razvoj ideje izobilja oskudnosti je veoma štetan. Ako na kreiranje profita pozitivno utiče oskudnost kao posledica zagađenja životne sredine, to samo pojačava nemar za ekološke probleme. Ako kompanije znaju da mogu da proizvedu profit samo ako svoje resurse i proizvode učine oskudnim, koliko je moguće da zemlja postane mesto izobilja? Nije moguće. Nasuprot tome, oskudnost novca kroz kontrolu centralnih banaka nas podstiče da konkurišemo jedni drugima pokazujući u toj borbi najniže ljudske osobine u postizanju sebičnih ciljeva. Rezultat svega ovoga su stres, sukob i bolest.
šta im ti dođeš ko neki potparol? glasnogovornik!
Čitav tekst ( a pogotovu deo koji predstoji) je veoma intrigantan,zapravo je to pravi zemljotres. Od momenta kada sam ga prvi put pročitao, pre desetak dana, traje kritička borba. Zato sam odlučio da ga prevedem i objavim kako bismo svi zajedno mogli da kroz dijalog dođemo do nekih odgovora. Biće vredno truda. Inače zagovaram samo zdrav razum i kritičko razmišljanje.
ma sav sam se smrzao koliko je intrigantan. ako ovo do sad nisi znao i pročitao na toliko mnogo mesta i sa toliko mnogo različitih uglova gledanja onda ne znam kako bismo mogli da, kako reče, upadnemo u kritičku borbu.
Da ćemo doći do nekih odgovora, nesumnjivo je, na ovaj ili onaj način.
A zdrav razum i ZEITGEIST mi nešto ne idu zajedno, čak ni kad bi se dodala vegeta i malo peršuna...
Poenta jeste u novom "čitanju", svega što već svi dobro znamo a uzimamo zdravo za gotovo i "redefinisanje" zdravog razuma. Uvek mora da ostane mesta za čuđenje...
dok sam gledao filmove i manifeste ZEITGEIST-a čuđenje je jedini osećaj koji sam imao.
i pitanje, "zar stvarno neko može da poveruje u ovo". količinu laži koje su oni tako lepo spakovali ni bolji želuci od mog ne bi mogli da svare.
onda sam gledao komentare koje kude, i čuđenje je samo raslo.
ZEITGEIST nije čak ni lepa bajka za decu a kamo li lepa ideja za odrasle.
zdrav razum graditi na lažima, sigurno će uspeti.
Filmovi su urađeni vrlo vešto , naravno film kao medij pogađa površne konzumente, sugestivnim jezikom koji oni najbolje razumeju. Pritom je veoma ograničen medij za širenje ideje koje imaju ambiciju da promene svet. Ovaj tekst, na nekih 80-tak stranica koje slede, podrobno izlaže čitav teorijski koncept koji, u celini, deluje mnogo jasnije i smislenije od filmova.
kao što rekoh ZEITGEIST i film i pokret su besmislica, jer ni jedan ni drugi nisu građeni na istini. najobičnije zamazivanje očiju, još običnije zamajavanje ljudi.
njihova rešenja su toliko smešna da ne znam da li da se smejem ili da plačem zarad ljudi koji veruju u to.
najbanalniji problem npr. "ljubomornog muža" nikad neće rešiti jedna mašina ili ma koja tehnologija ma koliko sofisticirana i lepo upakovana bila.
pre samo nekoliko desetina godina priča je bila kako če nas mašine osloboditi teškog rada, pa pogledaj sad, mi robujemo njima. a sad priča kako ćemo biti slobodni kad zavlada era tehnologije. mislim, iole dobar matematičar zapaža da tu nedostaje jedno 99,999999999999999999999999999999999% zdravog razuma...
....kao i to da je 0.0000000000001% nade često sasvim dovoljno.
sigurno.