Biokolonizacija-Monopol nad životom
Objavljeno 12/03,2010
Era biokolonizacije je zvanično započela 1980. presudom američkog Vrhovnog suda u slučaju Diamond VS. Chakrabarty. Presuda u ovom nezapaženom slučaju će se konačno pokazati najvažnijom i najsramotnijom presudom veka.
Parnica je otpočela 1971. kada je mikrobiolog indijskog porekla Ananda Mohan Chakrabarty, zaposleni General Electric-a, razvio tip bakterije sposobne da apsorbuje naftu. General Electric je smesta aplicirao novi patent patentnom zavodu koji je nakon nekoliko godina ispitivanja odbio zahtev General Electrica-a uz obrazloženje da u skladu sa tradicijom i legalnom praksom žive vrste (proizvode prirode) nije moguće patentirati.
Najzad, slučaj je dospeo i na Vrhovni sud. GE i druge korporacije su nastojale da dokažu da su tzv. oblici života jednostavni hemijski proizvodi koji se mogu patentirati kao i svaki drugi fabrikat. Malobrojni oponenti i zainteresovane grupe su se protivile ovom tumačenju sa pozicije da ukoliko se nekom dodeli pravo na patentiranje živog organizma, svi ostali koji takođe nastoje da patentiraju život imati argument da život nema živtonosna i neprikosnovena svojstva. A kada se to jednom prihvati, živa materija će biti svedena na hemijski sastav, ili tek prostu smešu materije. Protivnici su takođe upozoravali da će profitni podsticaj ubrzati proces komercijalizacije bioinženjeringa i isključiti mogućnost objektivne edukacije javnosti i njeno uključivanje u proces donošenja ovako važnih odluka.
Gotovo svi su očekivali da će Vrhovni sud podržati patentni zavod i odbiti General Electric. Ipak, u junu 1980. Vrhovni sud je obelodanio svoju iznenađujuću odluku da Chakrabarty-u dodeli patentno pravo. U obrazloženju suda stoji da nije pitanje postoji li značajna razlika (u smislu patentiranja) između živih i neživih stvari, već da li se živi proizvodi mogu smatrati ljudskim izumom.
Naredna decenija je pokazala da su obe strane bile u pravu. Patentiranje jeste pokrenulo biotehnološku industriju kao što je GE i priželjkivao ali je takođe pokrenulo jezivu paradu nakaza od koje su drugi strahovali kada su ukazivali na izvesnu eroziju standarda u bioinženjeringu. Naime , kada se načini taj prvi korak kratak je put od patentiranja mikroba preko biljaka, životinja i konačno do ljudskog gena, ćelija i tkiva.
Parnica je otpočela 1971. kada je mikrobiolog indijskog porekla Ananda Mohan Chakrabarty, zaposleni General Electric-a, razvio tip bakterije sposobne da apsorbuje naftu. General Electric je smesta aplicirao novi patent patentnom zavodu koji je nakon nekoliko godina ispitivanja odbio zahtev General Electrica-a uz obrazloženje da u skladu sa tradicijom i legalnom praksom žive vrste (proizvode prirode) nije moguće patentirati.
Najzad, slučaj je dospeo i na Vrhovni sud. GE i druge korporacije su nastojale da dokažu da su tzv. oblici života jednostavni hemijski proizvodi koji se mogu patentirati kao i svaki drugi fabrikat. Malobrojni oponenti i zainteresovane grupe su se protivile ovom tumačenju sa pozicije da ukoliko se nekom dodeli pravo na patentiranje živog organizma, svi ostali koji takođe nastoje da patentiraju život imati argument da život nema živtonosna i neprikosnovena svojstva. A kada se to jednom prihvati, živa materija će biti svedena na hemijski sastav, ili tek prostu smešu materije. Protivnici su takođe upozoravali da će profitni podsticaj ubrzati proces komercijalizacije bioinženjeringa i isključiti mogućnost objektivne edukacije javnosti i njeno uključivanje u proces donošenja ovako važnih odluka.
Gotovo svi su očekivali da će Vrhovni sud podržati patentni zavod i odbiti General Electric. Ipak, u junu 1980. Vrhovni sud je obelodanio svoju iznenađujuću odluku da Chakrabarty-u dodeli patentno pravo. U obrazloženju suda stoji da nije pitanje postoji li značajna razlika (u smislu patentiranja) između živih i neživih stvari, već da li se živi proizvodi mogu smatrati ljudskim izumom.
Naredna decenija je pokazala da su obe strane bile u pravu. Patentiranje jeste pokrenulo biotehnološku industriju kao što je GE i priželjkivao ali je takođe pokrenulo jezivu paradu nakaza od koje su drugi strahovali kada su ukazivali na izvesnu eroziju standarda u bioinženjeringu. Naime , kada se načini taj prvi korak kratak je put od patentiranja mikroba preko biljaka, životinja i konačno do ljudskog gena, ćelija i tkiva.
( autor Andrew Kimbrell - autor više članaka i knjiga o životnoj sredini, tehnologiji i društvu, direktor Centra za bezbednost hrane)
nastaviće se....
"Korisnu", da ne kažem jezivu informaciju si preneo u ovom postu. Očigledno nadobudan i željan dokazivanja, tada 33-godišnji naučnik izgleda da nije bio pri pameti da je postao GMO Dr Mengele.
Koliko samo kovanica bioinženjering nema blage veze s mozgom, tj. kontradiktorna je.
Članak A.Kimbrella veoma dobro rasvetljava čitav splet okolnosti koje zajedno proizvode fatalne posledice. U pitanju je sprega biznisa i mogućnosti koje savremena nauka i tehnologija nude. To je taj veoma opasan spoj koji pripremam kao posebnu veliku temu. Ne verujem u holivudski mit zlog naučnika, ovde imamo problem sa zloupotrebom naučnih dostignuća u lukrativne svrhe. Još jedna velika tema koje se autor dotiče jeste i pravnička manipulacija jezikom i smislom i spremnost da se nešto očigledno pogubno i negativno opravda i predstavi kao pozitivno i napredno.
Ono što je zaista jezivo je nastavak ....
Nisam se osvrnula sa dovoljno reči na temu. Taj "zli" naučnik je bio uposlenik GE. A, GE je oduvek bio "dika i ponos" američke privrede. Jedina konstanta u Dow Jones berzanskom indeksu od uvođenja istog (1898. godine). To je "moralo" da se "podrži" "legalno" - na štetu svih i za račun pojedinaca.
Delimično sam preslušala snimak parnice...
Greška u kucanju, radi se o 1896. godini, no to nije bitno, ali ipak je potrebno da ispravim, pošto sam iznela podatak o godini.